Održan simpozij „Aktivni, brižni, povezani - 50 godina Hrvata u Nizozemskoj“
U Laurenskerk u Rotterdamu u subotu, 12. studenoga održan je simpozij „Aktivni, brižni i povezani: 50 godina Hrvata u Nizozemskoj“ u prigodi obilježavanja 50 godine Hrvata u Nizozemskoj, te 40. obljetnice Hrvatske katoličke misije/župe Sv. Nikole Tavelića. Simpozij su otvorili generalni vikar roterdamske biskupije mons. H. A. Verbakel i Korrie (K.) Louwes, gradska pročelnica za zapošljavanje, visoko obrazovanje, inovacije i participaciju općine Rotterdam.
Uvod u prvi dio „brižni“ dako je Willem Joost (Wim) Deetman, bivši ministar kulture, znanosti i obrazovanja i nekadašnji gradonačelnik Den Haaga, član Državnog vijeća Kraljevine Nizozemske koji je govorio s obzirom na svoje iskustvo državnog dužnosnika, kako gleda na pitanje u kojoj mjeri zajednice migranata odgovaraju izazovima prilagodbe na nove situacije, a da ipak ostanu aktivni, brižni i povezani.
Prvo izlaganje „Iseljavanje Hrvata u Nizozemsku – pogled iz hrvatske perspektive“
održale su dr. sc. Rebeka Mesarić-Žabčić iz Instituta za migracije i narodnosti i Zagrebu i dr. sc. Ljiljana Dobrovšak iz Instituta za društvena istraživanja „Ivo Pilar“.
U uvodnom dijelu dale su glavne naznake vezane uz iseljavanje Hrvata u Europu, a su govorile o razlozima, kao i karakteristika koje su pratile iseljavanje u Nizozemsku. U izlaganju su se fokusirale na radnike koji masovnije počinju dolaziti na privremeni rad od 1963. godine preko pojedinih poduzeća iz Jugoslavije, što je povezano s otvaranjem granica tadašnje Jugoslavije. Hrvati se tih godina iseljavaju zbog teške gospodarske situacije u matičnoj zemlji, a jugoslavenska poduzeća, sva iz Hrvatske, tada u Nizozemskoj ugovarala velike poslove, ponajviše u brodogradnji, u lukama i rafinerijama. U kontekstu početka života u novoj sredini, predavačice su se osvrnule i na društvene i kulturne aktivnosti Hrvata u Nizozemskoj, te na početke djelovanja Hrvatske katoličke misije čije su djelovanje označile važnim, jer Katolička Crkva je imala važnu ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta. No, misija je postala mjesto i prvotnog prihvaćanja iseljenika, vjerničko, etničko i kulturno prihvatilište i prebivalište doseljenika, ali i mjesto koje omogućuje koraka integracije u društvo i crkvenu zajednicu.
Na kraju su istaknule neophodnim zajedničko istraživanje hrvatskih istraživača i nizozemskih Hrvata, jer nedostaju kako podaci, tako i izvori. Ukazale su i na nedovoljnu angažiranost Hrvata u Nizozemskoj u časopisu Matica, kao i drugim iseljeničkim publikacijama. Predavanje su još jednom zaključile upozoravajući na važnost Katoličke misije kao mjesta okupljališta Hrvata u Nizozemskoj, ali i kao tijela koje će poticati i pokretati društvene i kulturne aktivnosti Hrvata u Nizozemskoj.
Sieger Verhart govorio je o temi „Hrvatska migracija u Nizozemsku iz nizozemske perspektive“. U izlaganju se osvrnuo na prvo razdoblje migracije Hrvata u Nizozemsku, te u tom kontekstu pokušao dati odgovore na pitanja tko su bili prvi hrvatski gastarbajteri u Nizozemskoj, u kojim su sektorima radili i kamo su dospjeli; kako se dolazilo do nove radne snage; koju je ulogu odigrao ugovor o zapošljavanju koju su dvije zemlje sklopile 1970. godine; te kako se u Nizozemskoj gledalo na migrante iz Jugoslavije.
Mr. sc. Nikola Rašić govoreći o doprinosu hrvatskih stručnjaka u Nizozemskoj skrenuo je pozornost na činjenicu da se hrvatske migracije u Nizozemsku ne mogu ograničiti samo na izvoz radne snage nego se odnose i na izvoz znanja. Pored radnika i radnica,
u Nizozemskoj su se naselili i stručnjaci raznih profila iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine: inženjeri, liječnici, umjetnici, znanstvenici, teolozi, pisci, prevoditelji, glazbenici i poslenici mnogih drugih struka, koji aktivno pridonose gospodarskom i društvenom životu zemlje i vezama s domovinom. Naročito se ističe doprinos hrvatskih liječnika i arhitekata. Naglasio je, kako ne treba zaboraviti ni
priliv novih akademskih građana podrijetlom Hrvata, pripadnika drugoga naraštaja doseljenika. S ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju ova će se vrsta migracija samo
pojačati i u tom kontekstu treba gledati budućnost hrvatskih migracija u ovome smjeru, budućnost hrvatske zajednice u Nizozemskoj i odnosa ove dvije zemlje koje dijele svoje ljude i njihove talente i znanja, zaključio je Rašić.
Uvodničar u drugi blok „Aktivni” bio je dipl. ing. Rein Willems koji je do 2003. godine bio predsjednik upravnoga odbora Shell Nederland, tvrtke koje nerazdvojno povezana s radom i životom većine hrvatskih useljenika u Nizozemsku. Naglasio je važnim da tvrtka i ubuduće ostane otvorena za ljude iz raznih kultura koji posjeduju potrebno znanje i sposobnosti. Naime, za Nizozemsku je od izuzetne važnosti da ostane otvorena za strance, unatoč kulturi straha koju promiču neki političari.
U ovom bloku održana su dva predavanja, jedno sa svjetovne strane o organiziranom životu Hrvata u Nizozemskoj, a drugo je predstavilo povijesti prikaz vjerskoga života i rada Hrvatske katoličke misije, koja je bila žarištem ne samo vjerskoga nego i društvenoga života Hrvata u ovoj zemlji.
Dipl. teol. Ivan Kantoci se u prvom dijelu predavanja „Hrvatske organizacije u Nizozemskoj: ciljevi i značaj“ osvrnuo na useljavanje Hrvata u Nizozemsku od 1920. do 1970., političko-ekonomski kontekst i pozadinu iznajmljivanja i detaširanja radnika iz Hrvatske u Nizozemsku. Predstavio je i statističke podatke kako nizozemskih, tako i hrvatski izvora.
U drugom dijelu kronološkim redom predstavio je osnivanje hrvatskih udruga u Nizozemskoj u razdoblju od 1990. do 2003. godine. U tom razdoblju osnovano je 25 udruga i zaklada. Uz navedene, još su tri zaklade osnovane s ciljem humanitarne pomoći Bosni i Hercegovini. Tako je ukupno 28 udruga prema ciljevima svoj rad temeljilo na kulturi i integraciji (15), političkom djelovanju (3), hrvatsko-nizozemskim odnosima (4), školstvo (2) i humanitarni rad (3). Polovica osnovanih udruga i zaklada prestala je s djelovanjem, pa tako danas postoji 14 udruga i zaklada koje se zauzimaju za različite ciljeve, te pružaju mogućnosti osobnog angažmana i utjecaja na očuvanje i razvijanje vlastitog i zajedničkog identiteta u Nizozemskoj. Na kraju je Kantoci upozorio kako samo preuzimanjem individualne i zajedničke odgovornosti za očuvanje i razvijanje hrvatskog identiteta u nizozemskom društvu, ovdašnji Hrvati, a među njima posebno mlađa generacija mogu odgovoriti tom izazovu. A ako odgovore, moći će kao zajednica djelovati i nastupati još bolje nego do sad.
Fra Franjo Ninić, OFM govorio je o „Nastanku hrvatske katoličke zajednice u Nizozemskoj“. Na temelju arhiva HKM, danas Hrvatske katoličke župe sv. Nikole Tavelića, Franjevačkog provincijalata Bosne Srebrene, Ureda za hrvatsku inozemstvu pastvu, zapisa župnika, kronika i statistika predavač je podsjetio na uvjete, okolnosti i teškoće osnivanja zajednice, s osnovnim ciljem smještaja osnivanja vjerske zajednice u širi kontekst aktivnosti Crkve u domovini i njezine brige za iseljeništvo.
Podsjetio je, kako Crkva iz domovine uslijed velikog vala iseljavanja HKM odigrale veliku ulogu kao nositeljice pastoralne i socijalne skrbi. Tako je i 1971. godine BKJ 13. ožujka 1971. godine imenovala dušobrižnikom u Nizozemskoj fra Josipa Božića, člana Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Predavač je iz bilježaka ilustrirao kako je izgledao dolazak dušobrižnika u Nizozemsku, te prvi kontakti s hrvatskim iseljenicima. Naglasio je, kako je jedna od najvažnijih uloga misije ili danas svećenika, i ne samo fra Josipa, nego i njegovih nasljednika, fra Bone, fra Love, fra Pave i danas fra Ivice, ne isključujući ulogu civilnoga sektora (društva) upravo promjena stava Nizozemaca prema našim ljudima s jedne strane, a s druge integracija u nizozemsko društvo i kulturu. Počeci toga svega, vidljivi su već u prvim danima i u vrijeme nastanka zajednice u Rotterdamu. Tako je Ninić istaknuo glavne aktivnosti u prvim godinama koje su doprinijele da hrvatski radnici izađu iz kampova u kojima su bili smješteni i koji su bili pod strogom kontrolom jugorežima, kao i pomoći pri traženju posla, smještaja, ali i prihvata azilanata. Istaknuto je i zauzimanje za druge narode, pa je tako spomenuto kako je fra Josip odlazio u Njemačku po pravoslavnog vladiku Lavrentija da ovaj krsti pravoslavnu djecu. Predavač se kratko osvrnuo i na kasnije dušobrižnike, te posebno istaknuo kako je fra Ivica Jurišić koji je došao u misiju 2005. godine pastoralni rad znatnno proširio, te u suradnji s Crkvom u Nizozemskoj uspio, u organizacijskome i administrativnom smislu stvoriti personalnu župu sv. Nikole Tavelića koja je službeno osnovala 1. siječnja 2010. godine. Stoga, cilj proslave 40. godine nije prebrojavanje ili izdvajanje iz društva i države u kojoj žive, već prije svega sakupljanje činjenica o vlastitom trajanju, smještaj svoga postojanja u jedan povijesni okvir, te na kraju svjedočenje o mogućnosti (su)života u pluralnome i demokratskome društvu, kojemu nije cilj asimilacija, nego zdrava integracija u europskim i kršćanskom duhu.
U posljednjem bloku „povezani“ naglasak je stavljen na budućnost, odnosno djelovanje hrvatske mladeži. Uvodničar u blok bio je dr. Steven Richard Antonius van Eijck član povjerenstva za odnos s vladinim ustanovama Nizozemske biskupske konferencije.
Naglašeno je, kako je nakon zamiranja različitih aktivnosti za mlade devedesetih godina, HKŽ postala jedino mjesto na kojem se još uvijek održavaju različite društvene djelatnosti, pa tako i one za mladež.
Različitim projektima, hrvatska mladež želi se ponovno više aktivirati, te je stoga pokrenuto osnivanje posebnoga inicijativnoga odbora za mlade. Tijekom godine organizirano je više radionica i drugih edukativnih sadržaja. Inicirano je i nekoliko projekata “Mlađi za starije”, kao i osnivanje zaklade, postavljanje mrežne stranice, osnivanje Kluba hrvatske knjige, te projekt poticanja mladih za rad ili školovanjem dodjeljivanjem mentora-prijatelja.
Svi projekti, između uključuju hrvatsku mladež i pokrenuti su za nju. Osim što je mladež aktivna u projektu o životnim pričama starijih, cjelokupna hrvatska zajednica želi ih u različitim projektima podržavati tako da se oni sami razvijaju kao “mladi Hrvati u Nizozemskoj”. To se naročito odnosi na one mlade koji dolaze u životnu fazu u kojoj i sami postaju roditelji i traže način na koji bi se, zadržavajući temeljne vrijednosti tradicije Hrvata u Nizozemskoj, koja je izražena sloganom “Aktivni, brižni, povezani” i dalje razvijali kao aktivni sudionici života u nizozemskom društvu. Na taj način želi se postići da i ti mladi Hrvati postanu “aktivni”, “brižni” i “povezani” u korist hrvatske zajednice, a naročito u korist nizozemskog društva
u cijelosti.
O projektima je govorila Andrea Uremović i Mira Cerovečki, a kao poticaj za djelovanje na socijalnom i društvenom planu svoja iskustva su iznijeli Akka Timmermaus-Kuiken i prof. dr. Hans Becker.
Riječju zahvale na kraju skupa okupljenima se obratila veleposlanica RH u Nizozemskoj Vesela Mrđen Korać i župnik HKŽ „Sv. Nikole Tavelića“ fra Ivica Jurišić.
Skup je prigodnim govorom zaključio predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu sarajevski pomoćni biskup Pero Sudar. Istaknuo je kako ga je impresionirao broj govornika kako s hrvatske, tako i nizozemske strane.
Mislim da je najbolja budućnost onih koji se osjećaju prihvaćeni i onih koji prihvaćaju. To je dobitak za ovu zemlju, i za one koji u nju dolaze. U isto vrijeme, nama Hrvatima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine važno je da budemo integrirani, ali ne i iskorijenjeni. Stoga i Katolička Crkva preko ove misije daje tome svoj doprinos – poticaj za širenje vidika što je inspiracija da se raste, tj. da budemo više ljudi, rekao je biskup Sudar.
Voditelj programa bio je Rob Freijssen, glavni urednik radijske i televizijske postaje KRO, koji je za ovu prigodu angažiran posredstvom biskupije Rotterdam.
U glazbenom dijelu nastupio je KUD „Filip Dević“ iz Splita.
